• Mladost
  • Zlatiborski krug
  • Zlatiborski krug
  • Volonterizam
  • Mladi za stare
  • radionica cmok

Audio-vizuelna kulturna baština, tu tradicija ima šansu!

  • Crkava u Kućanima

UNESKO je proglasio 27. oktobar za Svetski dan audio-vizuelne kulturne baštine. Muzej na otvorenom „Staro selo“ u Sirogojnu daje svoj doprinos očuvanju audio-vizuelne kulturne baštine tako što poseduje audio-vizuelni fond koji se redovno obnavlja. Osim fonda, Muzej se bavi i snimanjem i produkcijom dokumentarnih filmova sa istim ciljem.

Na očuvanja bogatog nasleđa našeg kraja radilo je i UG “Zlatiborski krug” koje je za projekat “Digitalizacija kulturne baštine” apliciralo kod Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija. Projekat, koji je trajao četiri meseca, završen je sa uspehom 13. oktobra. Na procesu digitalizacije su radili Aleksandra i Miloš Glišović, a istraživanjem kulturne baštine i prikupljanjem građe su se bavili dr Nikola Krstović i Marija Krstović.

Digitalizacijom graditeljskog nasleđa kulturne baštine Zlatibora obuhvaćene su tri vrste objekata: škole, verski objekti i stambeni objekti u koje spadaju, uglavnom, međuratne vile Zlatibora kao i kuće znamenitih ljudi našeg kraja.

„Zlatibor ima bogatu istoriju i tradiciju osnivanja škola i uopšte edukacije, koja na žalost danas najdramatičnije bledi i što će se pokazati, ili se možda već i pokazuje, da ostavlja trajne posledice“, kaže dr Nikola Krstović. Pored škola, tu su i drugi objekti sa celokupnim pričama kao nekakvi pokazatelji nečeg što je suštinski važno za naš identitet: „Da shvatimo ko smo, šta smo, zašto živimo na Zlatiboru i zašto smo imali neke stvari koje nas čine u današnjem momentu onime što zapravo jesmo“, dodaje Krstović.

Nije lako na Zlatiboru, ovakvom kakav jeste, razuđen, sa pokatkad dobrim stazama, ali i počesto „bogazama“, vrletima sa jedva nazirućim putem, stizati do objekata koji zaslužuju da uđu u proces digitalizacije, i tako zauvek ostanu upamćeni. „Da bi ste došli do kulturnog dobra od izuzetnog značaja, jasno vam je da čim ima takav status, on ne utiče samo na lokalno stanovništvo već je značajno i za čitavu naciju. Kada ovo izgovaram, imam prvenstveno na pameti crkvu brvnaru u Kućanima koja stvarno vizuelno i u svakom drugom smislu je jedan spektakularan objekat i to baš možda suprotno od onoga što bi smo očekivali – nije ogroman, nego je minijaturan, i prosto je neverovatno kako jedna tako mala crkvica opstaje toliko godina i ima toliki značaj.“

Pored ove crkve potrebno je pomenuti i crkvu brvnaru u Jablanici koja je nedavno revitalizovana, kao i crkvu u Dobroselici kojima je i te kako potrebno posvetiti istu pažnju, jer obe su nastale početkom 19. veka.

Što se tiče stambene arhitekture, za samu Čajetinu je veoma značajan kompleks kuća serdara Mićića, bez kojih ne bi bilo ni ovog mesta. Međutim, o njihovom postojanju postoje svedočanstva samo u vidu nekolicine fotografija, crteža i maketa glavne kuće u biblioteci „Ljubiša R. Đenić“.

Predratne vile Zlatibora i kuće građene u novije vreme koje su vlasništvo ljudi čija su dela doprinela da se za Zlatibor čuje i šire, pretvorene su u projekat pod nazivom „Zlatiborama“. On bi trebalo da doprinese što boljoj animaciji kulturnih dešavanja, jer su, sa pričama koje nose, idealne kao kulturna ponuda mesta koje i te kako zaslužuje da se podiči svojom baštinom, ali na tome još treba raditi, rekao je Krstović.

Mirjana Ranković Luković

Kategorija vesti: